Na 70 hektara južno od Save nova su ‘pluća’ Zagreba, ponovno aktualna ideja stara 60 godina
Upravo je dodijeljen ugovor odabranoj tvrtki za vjerojatno najveći ‘zeleni’ projekt u povijesti Zagreba. Plava potkova južno od Save obišla bi većinu novozagrebačkih naselja i značila konačnu realizaciju ideje iz 1965. godine. Od šest planiranih parkova izveden je samo dio, a sada se planira završiti ostatak. U blizini kreće važan graditeljski posao koji, doduše, nema nikakve veze s parkovima.
Vraća se ideja o Plavoj potkovi u novom Zagrebu | Foto: EOJN, Bauštela.hr
Novi Zagreb od 1960-ih je zamišljen kao ‘druga pluća’ Zagreba – južno od Save. Na sjeveru grad ima Medvednicu, ali što se tiče planski osmišljenih zelenih rješenja, Donji grad je poznat po Lenucijevoj, odnosno Zelenoj potkovi. Ista ideja trebala se preslikati u Novi Zagreb, samo u većim gabaritima.
Dijelom je izvedena, a onda je sve stalo. No, ako je suditi po javnoj nabavi, u skorije vrijeme mogla bi se ostvariti. U blizini istočnog ruba zamišljene potkove kreće i važna sanacija, no nema baš nikakve veze s parkovima.
Konačno postaje stvarnost?
Da će Novi Zagreb dobiti svoj Central Park između danas dvije najupečatljivije zgrade – Mamutice i Super Andrije, planiralo se još GUP-om iz 1970., prije njihove izgradnje. Zelena potkova južno od Save, odnosno Plava, kako je nazvana u novije vrijeme, zamišljena je putanjom od Zapruđa preko zelenog koridora u Utrinama, do velike zelene površine ispred Mamutice.
Zatim bi prelazila Sloboštinu, zahvaćajući na zapadnom kraju Siget i krećući se prema omiljenom Parku mladenaca uz granicu s Trnskim. Kako smo rekli, ideja je iz šezdesetih, odnosno sedamdesetih, ali je dugo vremena bila zanemarena. U ožujku 2021. o njoj se pisalo na stranici Možemo Novi Zageb – istok na Facebook-u.
– Novozagrebačka Plava potkova niz je u cjelinu povezanih velikih javnih parkova, a nastala je po uzoru na donjogradsku zelenu, i u bitno većem mjerilu, napisali su u objavi.
Dodali su kako je ime Plava potkova osmislio analitičar prostora i publicist, inače autor knjige ‘Zagreb, javni prostor’ te voditelj volonterske platforme 1postozagrad, Saša Šimpraga, kako bi povezao tradiciju zelenila u Novom Zagrebu sa Zelenom potkovom u Donjem gradu. Inače, kako su naveli, temeljni cilj projekta bila je afirmacija urbanističke i gradograditeljske baštine Plave potkove te promocija njezine zaštite, uređenja i društveno odgovorne nadogradnje. Sad se nešto pomiče s ‘mrtve točke’.
Ideja nije provedena do kraja
Parkovi na južnom obodu grada kao ideja postoje još u GUP-u iz 1965. godine, a u onom iz 1970. ucrtane su veće zelene površine. Zamišljeno je kako bi završetkom prometnica bile posve definirane površine namijenjene parkovima.
Od šest ‘ucrtanih’ parkova realiziran je tek dio. Napravljen je istočni kraj, koji uključuje Park Vjekoslava Majera u Zapruđu te Park Utrina, a u zapadnom dijelu Novog Zagreba realiziran je Park mladenaca – dakle, zapadni krak. Ostali su zamišljeni parkovi Park Bračak uz Podbrežje, Park Lakun na vrhu Sloboštine te park uz Mamuticu u Travnom.
Pogled prema Mamutici, stambeno-poslovnom ‘Bloku 6’ u Travnom | foto: Marko Mihaljević
Ugovor dodijeljen odabranima
Potez zelenila koji bi po svojoj realizaciji povezao naselja Zapruđe, Utrine, Travno, Sopot, Sloboštinu, Podbrežje, Siget i Trnsko bio je desetljećima zanemaren. No, onda se ove godine u javnoj nabavi pojavio natječaj za izradu potrebne Studije i programske smjernice gradskog projekta Park Novi Zagreb. To je i prvi korak prema završetku ovog velikog zahvata.
Kako je odlučeno, posao izrade studije od 32 tisuće eura pripao je tvrtki Vita projekt, a 30 posto pripreme dokumenata za 9.600 eura dobio je podugovaratelj Ekomena. Zahvatom bi se obuhvatilo ukupno 70 hektara površine na području dviju gradskih četvrti južno od Save. Upravo je stigla i vijest o dodjeli ugovora.
Grad Zagreb uvrstio je Park na listu strateških projekata. Time je postao dio šire gradske politike uređenja parkova, koji su, prema navodima iz projektne dokumentacije, jedan od ključnih pokazatelja socijalne, kulturne i graditeljske kompleksnosti urbanih sredina, no to nije jedini park južno od Save koji će dobiti novo lice, kako smo pisali ovdje.
Park Novi Zagreb, kartografski prikaz iz GUP-a | foto: Projektni zadatak (EOJN)
Betoniranje u Travnom
Inače, nedaleko od lokacija novih gradskih pluća južno od Save, ‘kuha’ se još jedan važan projekt. S najavom sanacije platoa ‘Kineskog zida’ bit će posebno oduševljeni stanari Travnog, kojima ta degradirana struktura godinama zadaje glavobolje. Sanacija slijedi nakon završetka sanacije u Dugavama.
Za uređenje od 750 tisuća eura odabrana je tvrtka Mar s kojom je 8. listopada i sklopljen ugovor o izvedbi. Grad je procijenio da će koštati 1,5 milijuna eura, no izgleda, proći će puno jeftinije.
plato ‘Kineski zid’, Travno | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Plato iznad privatnih garaža ujedno je javna površina koju je Grad Zagreb nadležan održavati. Predmet nabave su radovi sanacije javnih površina na platou u Ulici Božidara Magovca 147-167. Radovi podrazumijevaju uklanjanje postojećih slojeva do konstrukcije te postavljanje novih slojeva, beton u padu, hidroizolacija i završni sloj kako je projektirano, piše u obrazloženju projekta.
Podsjećamo, sve se radi u okviru velike konstrukcijske obnove njih 30 – svake godine po jedan. O boljkama ovih karakterističnih konstrukcija pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
