Posao od 60 milijuna eura: Stiže nam 1.192 kubika nuklearnog otpada iz Slovenije
Hrvatska je sa Slovenijom suvlasnica Nuklearne elektrane Krško pa je dužna preuzeti, obraditi, kondicionirati i zbrinuti svoj dio nuklearnog otpada iz te NE. U projektu naručitelja Fonda za financiranje razgradnje takvog otpada navedeno je kako će prva faza biti preuzimanje otpada, a podijeljeno je u dvije faze – s početkom u 2028. i 2030. godini. Ukupno, posao bi mogao potrajati 7 godina na koliko će se potpisati ugovor, i koštati 60 milijuna eura. U tom procesu, otpad će biti prevezen u Hrvatsku, evo kako će se s njime postupati.
Ilustracija | Foto: Unsplash
Jeste li se ikad zapitali kako se zbrinjava nuklearni otpad? Od 2028. do kraja 2030. godine, Hrvatska treba preuzeti, te krenuti obrađivati, kondicionirati i zbrinjavati svoju polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško.
Naime, Hrvatska je sa Slovenijom suvlasnica Krškog, a u zadanom razdoblju treba zbrinuti otpad iz te nuklearke ukupnog volumena 1.192 kubna metra, ukupne mase 2.464 tona i aktivnosti 4,15E+13 Bq. ‘Briga’ o otpadu nije jeftina, a procijenjeno je da bi mogla koštati oko 60 milijuna eura.
Hrvatska polovica
U javnoj nabavi naručitelj Fond za financiranje razgradnje NEK traži izvođača koji će obraditi i kondicionirati hrvatsku polovicu otpada iz Krškog, posla koji bi mogao potrajati do ukupno 84 mjeseca. Tih sedam godina prema javno dostupnim podacima predviđeno je trajanje ugovora od trenutka obostranog potpisa.
Posao će krenuti od preuzimanja otpada podijeljenog u dvije faze. Prva, kako piše u tehničkim specifikacijama, odvijat će se početkom 2028. i obuhvatiti D6 pakete u trajanju od osam tjedana.
Druga faza trebala bi početi odmah nakon te, i potrajati do prosinca 2030.. Projekt uključuje pripremu dokumentacije, međunarodni prijevoz, obradu, kondicioniranje otpada te povrat u Hrvatsku, a sve u skladu s Međudržavnim ugovorom između Hrvatske i Slovenije, propisima EU-a i međunarodnim standardima nuklearne sigurnosti, piše u projektnom zadatku.
Vrste NSRAO iz NE Krško | Foto: Projektna dokumentacija,, screenshot EOJN
Radioaktivni otpad nastao razgradnjom
Hrvatska i Slovenija inače su obavezne osigurati sigurno dugoročno zbrinjavanje radioaktivnog otpada nastalog radom i razgradnjom NE Krško. Tu treba istaknuti da hrvatska polovica NSRAO-a obuhvaća različite vrste niskog i srednjeg radioaktivnog otpada, a detaljniji podaci o karakteristikama dostavit će se sudionicima pregovaračkog postupka.
Projekt svakako uključuje cjelokupan proces prijevoza, karakterizacije, obrade i kondicioniranja otpada za koji je Hrvatska odgovorna, a provedba se temelji na zahtjevima hrvatskih i slovenskih propisa. Kao i međunarodnih konvencija i smjernica IAEA-e. Poštivanje propisa trebalo bi osigurati trajno sigurno, kontrolirano i usklađeno zbrinjavanje otpada.
Stiže nam ozračeni otpad?
U početnoj fazi projekt traži izradu potrebnih dokumenata, uključujući Plan provedbe i Plan osiguranja kvalitete, te pribavljanje potrebnih dozvola u Hrvatskoj. Ipak je zemlja domaćin postrojenja za obradu i tranzitnim državama.
nuklearno postrojenje | foto: Freepik
Trebat će potvrditi inventar otpada, provjeriti da prati kriterije prihvatljivosti pa izraditi i transportnu i sigurnosnu dokumentaciju. Paralelno će se planirati logistika, rute prijevoza, sustav nadzora i koordinacija – kako s NE Krško, tako i s naručiteljem i regulatornim tijelima.
Radioaktivni otpad pakirat će se u certificirane spremnike, konkretno u 20’ ISO IP2 kontejnere, sukladno ADR pravilima i standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju. Prijevoz će se odvijati cestovnim putem iz NE Krško do lokacije u Republici Hrvatskoj koju odredi Naručitelj, a zatim do postrojenja za obradu. Tijekom prijevoza osigurat će se kontinuirani nadzor, praćenje pošiljaka i evidencija doza zračenja.
Sortiranje, predobrada i obrada
Po dolasku na lokaciju obrade provest će se prijem otpada i potvrditi da odgovara dostavljenoj dokumentaciji (WPS) i kriterijima prihvatljivosti. Slijede sortiranje, predobrada i obrada, uključujući fizičko razdvajanje, usitnjavanje, kompaktiranje, dekontaminaciju te primjenu tehnologija poput superkompaktiranja, cementiranja, spaljivanja ili taljenja.
Sve faze obrade moraju rezultirati proizvodom koji je prikladan za kondicioniranje u RCC (Reinforced Concrete Container). Nakon obrade otpad se kondicionira u RCC spremnike, koji se označavaju i dokumentiraju. Tijekom čitavog procesa mora se nadzirati kvaliteta, a svojstva konačnih spremnika moraju biti usklađena s WAC kriterijima hrvatskog Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, naglašeno je u projektu.
Povrat u Hrvatsku
Nakon kondicioniranja, RCC spremnici pripremit će se za transport u Hrvatsku, pri čemu će se izraditi nova dokumentacija i pribaviti dozvola za prekogranični prijevoz. Po dolasku u Centar za zbrinjavanje RAO na Čerkezovcu provjerit će se dokumentacija i usklađenosti spremnika.
Projekt će završiti izradom finalnih izvješća o provedenoj obradi i kondicioniranju te predajom sve tehničke i sigurnosne dokumentacije Naručitelju. Time bi se trebala osigurati sljedivost otpada i potvrditi da je proces proveden po nacionalnim i međunarodnim standardima.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
