Jedni smo od najboljih u EU: Hrvatska proizvodi čak 73,7 posto električne energije iz obnovljivih izvora
Početkom godine Eurostat je objavio podatke o obnovljivim izvorima energije u EU. Hrvatska je sa 73,7 posto električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora zauzela treće mjesto u Europskoj uniji. Najveći doprinos dolazi iz hidroelektrana i energije vjetra, dok solarne elektrane bilježe najveći rast. Ovi podaci potvrđuju da Hrvatska jača svoj zeleni sektor i energiju iz obnovljivih izvora koristi više nego većina europskih zemalja.
vjetroelektrana | foto: Freepik
Početkom nove godine stigli su najnoviji podaci Eurostata o korištenju obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji. Prema tim podacima, prošle godine obnovljivi izvori pokrivali su 47,5 posto bruto potrošnje električne energije u EU-u, što predstavlja rast od 2,1 postotnog boda u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2004. godinom, kada je udio obnovljivih izvora iznosio tek 15,9 posto, riječ je o gotovo trostrukom povećanju.
Hrvatska se, gledano po udjelu proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, nalazi na trećem mjestu u EU-u, dok po udjelu takve energije u ukupnoj potrošnji zauzima šesto mjesto. Kada se promatra isključivo proizvodnja, rezultati su još impresivniji – Hrvatska proizvodi 73,7 posto električne energije iz obnovljivih izvora, od čega najveći dio dolazi iz hidroelektrana.
Najbrži rast solarnih elektrana
Najveći doprinos ukupnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora daju energija vjetra i hidroenergija, koje zajedno čine gotovo dvije trećine proizvodnje. Solarne elektrane, iako su prije nekoliko godina imale zanemariv udio, bilježe najdinamičniji rast; njihova proizvodnja porasla je sa 7,4 teravatsata 2008. godine na 304 teravatsata u 2024. godini, što pokazuje snažan razvoj solarnog sektora u Europi.
Tijekom 2024. godine, po udjelu obnovljivih izvora u potrošnji električne energije, na vrhu su Austrija s 90,1 posto (pretežno hidroenergija), Švedska sa 88,1 posto (uglavnom hidroenergija i vjetar) te Danska sa 79,7 posto (dominira energija vjetra). Udio iznad 50 posto bilježe još Portugal (65,8%), Španjolska (59,7%), Hrvatska (58,0%), Latvija (55,5%), Finska (54,3%), Njemačka (54,1%), Grčka (51,2%) i Nizozemska (50,5%). S druge strane, najmanji udjeli prisutni su u Malti (10,7%), Češkoj (17,9%), Luksemburgu (20,5%), Mađarskoj i Cipru (po 24,1%) te Slovačkoj (24,9%).
Vjetroelektrana | Foto. Acciona
Hrvatski zakon i obveze prema EU
Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj definirani su Zakonom o energiji kao izvori koji se u prirodi obnavljaju, poput energije vodotoka, vjetra, sunčeve energije, biomase, geotermalne energije i sličnih oblika. Kao članica EU-a, Hrvatska je prihvatila klimatsko-energetski paket i Direktivom 2009/28/EZ preuzela obvezu povećanja uporabe obnovljivih izvora. U 2020. godini udio energije iz OIE u bruto neposrednoj potrošnji trebao je doseći najmanje 20 posto.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 2014. do 2020. godine sufinancirao je programe koji potiču korištenje obnovljivih izvora, osiguravši više od 20 milijuna eura. Sufinanciranje obuhvaća kako energetsku obnovu zgrada, tako i posebne programe za kućanstva i druge korisnike, čime se sustavno potiče prelazak na čistu energiju.
Strategija Hrvatske do 2050. godine
Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godine, predviđa značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Planirano je da udio obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. godine iznosi najmanje 32 posto, s potencijalnim povećanjem do 36,4 posto, dok bi do 2050. trebao dosegnuti 65 posto.
Ovi ciljevi potvrđeni su i u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) za razdoblje 2021.-2030., gdje je predviđeno i povećanje udjela OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu na 13,2 posto. Takva strategija stavlja Hrvatsku među predvodnike europskog prijelaza na održivu energiju i jasno pokazuje usmjerenost zemlje prema zelenoj i energetski učinkovitijoj budućnosti.
