Analizirali smo koja su najbučnija područja u Zagrebu: Pogledajte stanje u vašem kvartu
Nije nepoznato da se neki građani grada Zagreba žale na buku, što zbog cestovnog prometa, što zbog željezničkog, pa neki i zbog industrijskih zona. Na slikama su prikazane karte Zagreba u odnosu na izvor buke. Grad je podijeljen na sjever, istok, zapad i jug zbog veličine površine koju obuhvaća. Buka je jedan od najčešćih problema s kojima se nose metropole svijeta.
Buka Zagreb | Screenshot/GeoHrvatska
Najveću buku u Zagrebu proizvodi cestovni promet, zatim ga slijedi željeznički promet, a posljednja je industrijska buka. Srećom pa je industrija u većini slučajeva izolirana od stambenih objekata, no neki pogoni se i dalje nalaze u naseljenim dijelovima grada. Zagrebački tramvaj, koji također proizvodi podosta buke, svrstan je pod cestovni promet. Pri vožnji autocestom sigurno ste vidjeli bukobrane koji štite obližnja naselja od buke koju proizvode jureći automobili. Iako u Zagrebu nema autocesta na kojima je ograničenje 130 kilometara na sat, ne znači da vozači koji ubrzavaju od 0 do 100 kmh ne mogu proizvesti istu ili čak i veću buku.
Cestovni promet
Najveću buku proizvode najveće prometnice na kojima je dopuštena najveća dopuštena brzina u gradu, uz njih, i prometnice kojima prometuju tramvaji. Ovisno i dijelu grada u kojem živite, tako će vaše uši ući u doticaj sa zvukovima motornih vozila. Zagreb smo, što se tiče cestovnog prometa raspodijelili na četiri strane svijeta zbog detaljnijeg prikaza na kartama.
Buka prometnica – Zagreb zapad | Screenshot/GeoHrvatska
U zapadnom dijelu grada najveći problem stvaraju dvije glavne prometnice, Zagrebačka avenija (1) i Ilica-Aleja Bolonje (2). Zagrebačka avenija – Slavonska avenija je najveća zagrebačka prometnica, spaja istočnu i zapadnu stranu grada te se direktno nastavlja na autoceste A4 i A3 na istoku i A1 i A2 na zapadu. Autocesta A4 ide prema Varaždinu, autocesta A3 spaja Slavoniju, A2 ide prema Sloveniji, a A1 ide preko Karlovca prema Dalmaciji. Druga prometnica koja stvara najviše buke je Aleja Bolonje koje je nastavak na Ilicu. Ilicom sve do Črnomereca vozi tramvaj koji je dodatna buka. Na Aleji Bolonje je ograničenje 60 kmh, a poslije tunela iza Podsuseda 80 kmh, dok je na Zagrebačkoj aveniji cijelo vrijeme 70 kilometara po satu. U smjerovima sjever-jug najveće prometnice su Zagrebačka cesta (3), Škorpikova (4), Selska (5) i Savska (6). Savskom prolazi nekoliko tramvajskih linija koje su dodatna buka iako se motorna vozila ne voze velikim brzinama.
Buka prometnica – Zagreb centar | Screenshot/GeoHrvatska
U centru Zagreba nema prevelikih jurnjava motornim vozilima preko dana pa je zato najveći problem stvara buka od tramvaja. U širem centru grada prolaze sve tramvajske linije koje ZET može ponuditi. Pogotovo u starijim dijelovima grada, prolazak tramvaja u naletu može podsjetiti na blaži potres. Najprometnije prometnice centralnog dijela grada u smjeru istok-zapad su Vukovarska ulica (7) i kolokvijalno Zeleni val (8). Što se tiče prometnica u smjeru sjever-jug, najprometnije su Savska ulica (6), Držićeva ulica (9) i Radnička cesta (10). Na sjevernom dijelu grada, ulicom Ribnjak (pa kasnije Medvešćak, 14) prolazi tramvaj koji je najveći izvor buke za taj dio grada. Na skoro svim cestama šireg centra grada je brzinsko ograničenje 60kmh.
Buka prometnica – Zagreb istok | Screenshot/GeoHrvatska
U istočnom dijelu grada najveći problem stvaraju tri prometnice smjera istok-zapad, Slavonska avenija (1), Branimirova ulica (11) i Maksimirska ulica (12) koja postaje Avenija Dubrava (12). Slavonska avenija se na izlazu iz grada spaja na autocestu, a i ima najveće ograničenje brzine od 70khm koja se prema periferiji pretvara u 80kmh, a nerijetko se zanemaruje. Branimirova ulica ima ograničenje 60kmh, no često se vozi brže, pogotovo u kasnim satima ona je najbrži put do istoka grada pa se od križanja za Heinzelovom (13) često čuju motorna vozila koja naglo ubrzavaju. Avenijom Dubrava (Maksimirskom ulicom) prolazi pet, pa kroz Dubravu tri linije tramvaja.
Buka prometnica – Zagreb jug | Screenshot/GeoHrvatska
Na dijelu grada južnije od rijeke Save nalazi se nekoliko brzih prometnica. Pošto je taj dio grada novije cestovne infrastrukture, sve prometnice su s više prometnih traka. U smjeru istok-zapad prolazi prometnica Avenija Dubrovnik (14). Sjever-jug spajaju Avenija Većeslava Holjevca (15), najveća prometnica tog smjera, i Sarajevska cesta (16). Na zapadnom dijelu Novog Zagreba počinje spajanje na autocestu (17) i naplatnu postaju Lučko. Na samom jugu grada vidi se dio obilaznice koja je dio autoceste i ima ograničenje brzine preko 100 kmh, ali zato na dijelovima ima i bukobrane.
Željeznički promet
Infrastruktura zagrebačkog željezničkog prometa nije toliko razvijena, pa nam je za cijelu infrastrukturu bio dovoljan jedan prikaz grada. Teretni vlakovi vjerojatno stvaraju najveću buku u Zagrebu. Pogotovo jer željeznica prolazi uz najprometnije prometnice pa su samo dodatak na već postojeću buku motornih vozila. Od istoka prolazi uz Branimirovu ulicu, preko Glavnog kolodvora do Zapadnog, pa se spaja na Aleju Bolonje. U smjeru juga se odvaja kod Botaničkog vrta i prati Savsku cestu do ‘Hendriksovog mosta’ gdje ulazi u Novi Zagreb pa nastavlja južno gdje se odvaja na jugoistok i jugozapad i stvara oblik zagrebačkog kvarta zvanog ‘Trokut’. Jedna ruta ide prema Slavoniji, a druga ide prema moru.
Buka željeznice – Zagreb | Screenshot/GeoHrvatska
– Ako razgovaram na telefon, a u tom trenutku prolazi vlak, svi me pitaju da li to avion uzlijeće. Počela je i zafrkancija oko toga da živim na aerodromu, izjavio je građanin koji živi u blizini Branimirove i željezničke pruge.
Industrijska buka
Na zapadnom dijelu grada na karti je kao najveći izvor buke naveden Končarov kompleks (1) i preko puta njega u smjeru istoka, AD Plastik grupa (2). U smjeru istoka prema centru grada još tri područja svijetle u bojama buke. Jedna od njih je Elektra – Toplana Zagreb (3) pored koje je i Vodoopskrba i odvodnja. Sa sjeverne strane željezničke pruge nalazi se drugo ‘obojeno’ područje na kojem se nalazi Pliva i Fidelta (4). Treće područje buke se nalazi tik uz Ilicu, a buku proizvodi Zagrebačka pivovara (5).
Industrijska buka – Zagreb zapad | Screenshot/GeoHrvatska
Na istočnom dijelu grada najveću buku prema karti proizvodi Termoelektrana – toplana Zagreb (6) i HEP toplinarstvo (6). Objekt se nalazi tik uz Savu, a prema sjeveru dolazimo do sljedećeg obojenog dijela karte na kojem se nalaze Ledo i Dukat (7). Istočnije od Leda i Dukata na karti se nalazi TŽV Gredelj (8). Direktno prema jugu nalaze se manji proizvođači buke. Na prvom obojenom području južnije nalazi se Kutrilin (9) tvornica aditiva. Još južnije nalazi se vodeći proizvođač boja i lakova u Hrvatskoj, Chromos (10). Jugoistočno od Chromosa se nalazi pogo INA-e (11). Najistočnije u gradu nalazi se ogromni prostor na kojem se nalazi firma Zagrebačke otpadne vode (12) koje proizvode sva tri obojena bučna područja na karti.
Industrijska buka – Zagreb istok | Screenshot/GeoHrvatska
Područja upravljanja bukom
Bivši gradonačelnik Grada Zagreba, Milan Bandić, je 31. prosinca 2018. usvojio Akcijski plan upravljanja bukom u Gradu Zagrebu do 2023. Akcijski plan je izrađen u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od buke, Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke, Direktive 2002/49/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom okoliša te Preporukama Europske agencije za okoliš i Radne skupine Opće uprave za okoliš Europske komisije o ocjeni izloženosti buke „Predstavljanje informacija o kartama buke javnosti“ (ožujak 2008). Temelji se na podacima, rezultatima i emisijskim modelima pojedinih glavnih izvora buke proračunatih u okviru izrade Strateške karte buke Grada Zagreba za 3. krug izvještavanja Europskoj komisiji, za ocjensku 2016. Ove slike karata su strateški prikaz Akcijskog plana u smanjivanju buke i područja koja su prioritetna zbog izrazito jakih bučnih trenutaka.
Akcijski plan područja upravljanja bukom – zapad | Screenshot/GeoportalZagreb
Na karti su zaokružena područja crvenom bojom gdje je buka od cestovnog prometa najintenzivnija dok su plavom zaokružena područja najintenzivnije buke željezničkog prometa.
Akcijski plan područja upravljanja bukom – istok | Screenshot/GeoportalZagreb
