Grijanje na plin: Poskupljenje je već tu, imamo brojke, ali i kako uštedjeti
Grijanje na plin u Hrvatskoj spada u top tri izbora građana u zimskim mjesecima, a najviše ih je u kontinentalnoj Hrvatskoj. U prilog tomu govore podatci Instituta Hrvoje Požar koji kažu kako su kućanstva u 2024. godini u Hrvatskoj potrošila 553,7 milijuna kubika plina, što nikako nije zanemarivo. Istražili smo tko nas opskrbljuje ovim energentom, kakve su cijene i povjereni trikovi za uštedu. Evo što smo doznali.
grijanje plinom | Foto: Canva, screenshot HERA
Dok su grijanje na plin, struju i drva tri najpopularnije metode grijanja, nakon otvaranja sezone, plin je nekako posebna tema. Zbog geopolitičke situacije o opskrbi tim energentom bruji čitava Europa.
Na plin se u Hrvatskoj uvelike griju stanovi, pogotovo u kontinentalnom djelu zemlje, a zanimljiv je javno dostupan podatak iz izvješća HERA-e koji kaže kako, dok se ukupna potrošnja smanjuje, na razini kućanstava u posljednjih pet godina ‘troši’ se više plina. Iz Instituta Hrvoje Požar potvrdili su nam da su u 2024. godini kućanstva u Hrvatskoj potrošila 553,7 milijuna m3 plina. Evo što još znamo o ovoj vrsti grijanja.
Podaci HEP Plina
Može se krenuti od važne informacije za potrošače plina. Naime, kako su nam naveli iz HEP-a, u sklopu devetog paketa mjera donesena je i Odluka o izmjenama Odluke o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo, a kojom su za razdoblje od 1. listopada 2025. do 31. ožujka 2026. utvrđeni niži iznosi subvencije krajnje cijene u odnosu na prethodno razdoblje. Istoga dana HERA je donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2025. te za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2026., i to zasebno za sva distribucijska područja u RH, napisali su nam iz HEP-a.
Kad se na račun kupca na distribucijskom području HEP Plina, s prosječnom godišnjom potrošnjom od 14.000 kWh u tarifnom modelu TM2, primijene nove tarifne stavke i novi iznos subvencije, krajnja cijena iznosi 48,99 eura/MWh, što je porast od 8,8 posto. Godišnji račun tako će iznositi 685,86 eura. Za usporedbu, do sada je cijena iznosila 45,02 eura/MWh, a godišnji račun je u prosjeku iznosio 630,21 eura.
HEP termoelektrana-toplana | Foto: HEP
No, budući da HEP Toplinarstvo i HEP plin u Hrvatskoj nisu jedini energetski subjekti na području Hrvatske, nisu nam mogli ‘izlistati’ usporedne podatke. Distribucijsko područje HEP Plina uglavnom je na istoku, i nešto malo na sjeveru Hrvatske.
HEP Toplinarstvo isporučuje u centralnim toplinskim sustavima u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Samoboru i Velikoj Gorici, kao i u zatvorenim toplinskim sustavima u Zagrebu, Osijeku, Samoboru, Zaprešiću i Velikoj Gorici. Za sva područja na njihovoj stranici navedene su naknade.
Prosječna cijena niža?
U svemu tome treba istaknuti da cijene plina za kućanstva u Hrvatskoj regulira Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) sukladno Metodologiji utvrđivanja tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe. Prema podacima Agencije prosječna prodajna cijena plina u 2024. za krajnje kupce kategorije kućanstvo iznosila je 0,094 eura po kWh, bez uključenog PDV-a. To je, naveli su u svom izvještaju za prošlu godinu, bilo 6,7 posto manje u odnosu na godinu prije.
Cijena je izražena bez učinka Vladinih subvencija i poreznih rasterećenja, koje su značajno ublažile troškove kućanstava, kako pišu u svom izvješću. Podsjećaju da je tijekom 2024. i 2025. godine doneseno je nekoliko odluka kojima se subvencionira krajnja cijena opskrbe plinom – prva u ožujku 2024., zatim nova u rujnu iste godine, a potom su stigle i izmjene u ožujku 2025. kojima je rok važenja subvencija produžen do 30. rujna 2025..
Pregled maloprodajnog tržišta, 2020.-2024. | Foto: HERA
Iz Agencije ističu da su zahvaljujući tim mjerama cijene u prosjeku bile 17 posto niže za najmanje potrošače (kategorija D1), a 22 posto niže za veće potrošače (kategorije D2 i D3) nego što bi bile bez državnih intervencija.
Prosjek hrvatskih kućanstava
Za pojašnjenje, D1 obuhvaća kućanstva koja godišnje troše manje od 5.000 kWh plina, u kategoriji D2 potrošnja je između 5.001 i 50.000 kWh, što je prosjek hrvatskih kućanstava, a D3 potrošnju iznad 50.001 kWh.
Inače, plin u Hrvatskoj koristi većina kućanstava koja se griju na centralne sustave ili na kombinirane plinske uređaje. Opskrba se pak može odvijati kao javna usluga, s reguliranom cijenom, ili po tržišnim uvjetima. U drugom slučaju, kupac sam odabire opskrbljivača.
U HERA-inom izvještaju stoji da kupci imaju pravo birati između tih modela, a HERA definira pravila i nadzire promjene opskrbljivača kroz Opće uvjete opskrbe plinom. Agencija također održava registar obračunskih mjernih mjesta, jedinstvenu elektroničku bazu podataka o svim krajnjim kupcima – i kontinuirano analizira tržište kako bi osigurala poštenu konkurenciju. Zanimljivo je i da se opskrbljivači, izgleda, sve češće mijenjaju.
Pregled maloprodajnog tržišta, kućanstva | Foto: HERA
Promjene opskrbljivača sve češće
Prema podacima Hrvatske burze električne energije (HROTE), tijekom 2024. godine evidentirano je 208.682 promjena opskrbljivača. To je znatno više nego prethodnih godina, što se tumači posljedicom javnog natječaja provedenog u svibnju 2024. za odabir novih opskrbljivača u obvezi javne usluge za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027.
U tom su postupku odabrana 13 opskrbljivača, među kojima je došlo i do promjena za veći broj kupaca, osobito u Zagrebu gdje Gradska plinara Zagreb – Opskrba od listopada 2024. više ne obavlja javnu uslugu, što je potaknulo tisuće kućanstava da prijeđu na tržišnu opskrbu.
Kućanstva troše više, svi skupa manje
A tko sve ‘troši’ plin i koliko točno? Prema podacima koje je HERA prikupila od opskrbljivača plinom, kućanstvima priključenim na distribucijski sustav u Hrvatskoj isporučeno je ukupno 6.160 GWh, što je 17,9 posto od ukupne isporučene količine plina. Priključenima iz kategorije poduzetništvo na distribucijski sustav 5.314 HWh odnosno 15,4 posto, onima priključenim na transportni sustav 13.118 HWh odnosno 38 posto, a na interkonekcijama Rogatec i Drávaszerdahely, što je 9.903 GWh plina.
ručnik na radijatoru | foto: Freepik
Ukupan broj krajnjih kupaca u prošloj godini na maloprodajnom tržištu je bio 713.667, što je 28.712 krajnjih korisnika manje u odnosu na prije. Osim što se broj aktivnih opskrbljivača u tom razdoblju smanjio s 41 na 21, na maloprodajnom tržištu isto tako je prodano manje plina, 24.896 u odnosu na 28.426 GWh. Ipak, kućanstvima je distribuirano više plina: 6.160 GWh u odnosu na 5.941 koliko je distribuirano u 2020. godini.
Ovoliko plaćamo
Prosječna prodajna cijena plina za D1 kategoriju iznosi 0,0602 eura po potrošenom kWh, za kategoriju D2 0,0548 eura po kWh ukupno za kućanstva i 0,0530 za kategoriju D3, također za sva kućanstva.
Prosječna prodajna cijena plina, bez PDV-a, za krajnje kupce kategorije poduzetništvo priključene na distribucijski sustav124 u Republici Hrvatskoj u 2024. iznosila je 0,0562 EUR/kWh pri gornjoj ogrjevnoj vrijednosti, što je za 17,4 % niža cijena u odnosu na 2023., pišu iz HERA-e.
Distribucijska područja | Foto: HERA
Najniža cijena je bila u 2. tromjesečju kada je iznosila 0,0531 EUR/kWh, a najviša u 1. tromjesečju kada je iznosila 0,0592 EUR/kWh. Prosječna prodajna cijena plina, bez PDV-a, za krajnje kupce kategorije poduzetništvo priključene na transportni sustav125 u Republici Hrvatskoj u 2024. iznosila je 0,0490 EUR/kWh, što je za 53,0% niža cijena u odnosu na 2023. pri čemu je ista bila najniža u 3. tromjesečju kada je iznosila 0,0377 EUR/kWh, a najviša u 1. tromjesečju kada je iznosila 0,0603 EUR/kWh, dodaju.
Opskrbljivača ne ‘fali’
A s već spomenutim brojem opskrbljivača u Hrvatskoj, tko uopće opskrbljuje u Hrvatskoj. Od listopada 2024. do rujna 2027. godine javnu uslugu opskrbe plinom dobili su Dukom Plin za područje Dugog Sela, Energo Rijeka za područje Rijeke i Bakra, Energo Metan za Samobor, E.ON Distribucija plina za Koprivnicu, Karlovac, Ogulin, Kutinu, Jastrebarsko, Svetu Nedelju i druge gradove. Pokriva najveću površinu.
Također, opskrbljivač je EVN Croatia Plin za područje Zadra i obližnih gradova, kao i za Šibenik, Drniš, Knin, Split, Solin i Gospić. HEP-Plin Osijek pokriva gradove Kutjevo, Viroviticu, Osijek, Đakovo, Valpovo, Belišće, Donji Miholjec i druge gradove u ‘okolici Zagreba’, ali i sjevernije, kao i Orahovicu koja ima zasebnog operatora. Tu su i opskrbljivača Komunalije iz Čazme, Međimurje-plin, Plin Konjščina, Plinara iz Pule, Plinara istočne Slavonije, Termoplin iz Varaždina i Zagorski metalac.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Koncentracija tržišta i dalje je značajna, s nekoliko velikih igrača poput HEP Plina i E.ON-a koji drže većinu tržišta. Drugi ‘pokriva’ skoro čitavo okolno područje Zagreba, od Koprivnice i Svete Nedelje, preko Bjelovara i Ivanić-Grada, do Đurđevca, Čakovca, Murskog Središća, pa do Garešnice, Vrbovca, Križevaca.
Kako uštedjeti!
No, analiza grijanja na plin, kao ni na bilo koji drugi energent, ne može proći bez osvrtanja na uštedu. Svi koji žele uštedjeti mogu se osvrnuti na Smjernice za uštedu energije kojima bi se potrošnja, navedeno je u smjernicama.
Prvi način uštede, reguliranje je temperature u stambenom prostoru. Dok je prema smjernicama optimalna temperatura 21 °C, svako snižavanje za 1 °C donosi čak oko 5 posto uštede energije.
Postoje i preporučene temperature po prostorijama kojima ćete uštedjeti na grijanju. Za hodnik je 14 do 18 stupnjeva Celzija, za spavaću sobu 18 °C, kuhinja i radna soba 18-21 °C, 23-25 °C, a kad nikoga nema kod kuće 16 °C.
Još neki trikovi
No, kako stoji u smjernicama, ugradnja termostatskih radijatorskih ventila može smanjiti potrošnju i do 20 posto, a sobni termostat omogućuje dodatnu uštedu između 7 i 15 posto. Razlog je automatsko snižavanje temperature kad nitko nije kod kuće.
S druge strane, radijatore i sustave grijanja treba redovito čistiti i odzračivati, a plinski plamenik i izmjenjivač topline provjeravati barem jedanput svake godine. Tako je jer nečistoće i kamenac mogu smanjiti učinkovitost te povećati potrošnju.
Još jedno jednostavno rješenje je da kod dužeg prozračivanja sustav grijanja isključujete, gdje smjernice prozračivanje s upaljenim grijanjem navode kao najčešći način bezrazložne prekomjerne potrošnje. Na koncu, skuplja, ali dugoročno isplativa opcija zamjena je plinskog sustava dizalicom topline koja koristi obnovljive izvore energije, a troši 2,5 do 5 puta manje električne energije od električnih radijatora.
prozor | pixabay
U kombinaciji s vlastitom fotonaponskom elektranom, kućanstva mogu gotovo eliminirati troškove grijanja i emisije CO₂, piše u Smjernicama za uštedu.
Za kraj treba napomenuti da su cijene plina u Hrvatskoj i dalje pod snažnim utjecajem državnih mjera i globalnih tržišnih kretanja. Iako su subvencije do sada uspješno amortizirale nagle skokove, trend rasta krajnjih cijena ukazuje da će se u nadolazećim sezonama sve više pažnje morati posvetiti energetskoj učinkovitosti i modernizaciji sustava grijanja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
