Hrvatski elektroindustrijski div dobio milijunski posao u Istri: Gradit će se 14 punionica za električne autobuse
Uz Zagreb, gdje je ZET ugovorio velik posao izgradnje punionice za cijelu flotu električnih vozila, punionice za električne autobuse stižu i u Pulu. Bit će ih 14, a sva potrebna infrastruktura trebala bi se izgraditi za gotovo dva milijuna eura. Svaka punionica imat će minimalnu nazivnu snagu od 150 kW, a dovršetkom projekta pulski autobusni kolodvor doživjet će značajnu promjenu.
Punionica električnih autobusa, ilustracija | Foto: Chat AI (ChatGPT)
Opći trend porasta električnih vozila je aktualan, ali ne i prebrz. Svejedno, za sve vozače takvih vozila važno je da u blizini imaju punjače za tu vrstu vozila koja mogu iskoristiti bez pretjeranog trošenja vremena i novčanih resursa.
To su prepoznali Istarska županija i Grad Pula, koji pokreću značajan projekt izgradnje punionica za električne autobuse na području grada. Promjene se planiraju na gradskom autobusnom kolodvoru u Šijani, gdje će se izgraditi moderna energetska infrastruktura namijenjena punjenju električnih autobusa. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,76 milijuna eura, a posao je dobila poznata hrvatska tvrtka Končar.
Punionica za 14 električnih autobusa
Središnji dio projekta je izgradnja punionice za električne autobuse s ukupno 14 mjesta. Svako od njih imat će minimalnu nazivnu snagu od 150 kW, što omogućuje istodobno punjenje svih autobusa bez smanjenja performansi sustava. Takva snaga osigurava brzo i učinkovito punjenje, što je posebno važno za vozila koja se tijekom dana vraćaju u garažu između vožnji.
Punionica će biti projektirana tako da omogući noćno punjenje većeg broja autobusa, ali i dnevno punjenje tijekom kraćih stanki u prometu. Planirana je ugradnja 14 jednostrukih punjačkih mjesta ili alternativno sedam dvostrukih, pri čemu svaki priključak služi isključivo jednom autobusu. Sustavi s tri ili više priključaka po jedinici nisu predviđeni, kako bi se osigurala stabilnost i pouzdanost rada.
Svi punjači koristit će CCS2 standard priključka, koji je danas najčešći za električna vozila ove kategorije. Cjelokupna elektroenergetska i komunikacijska infrastruktura bit će izvedena u podzemnoj kabelskoj kanalizaciji, s dovoljnim brojem revizijskih i prolaznih šahtova, od transformatorske stanice do svake punjačke pozicije.
punionica autobusa | foto: ilustracija AI / ChatGPT
Pametno upravljanje punjenjem
Važan dio projekta je uspostava centralnog upravljačkog sustava, koji uključuje sustav za upravljanje punjenjem električnih autobusa (CPMS – Charge Point Management System). Ovaj sustav omogućit će stalni nadzor rada punjača, praćenje napunjenosti baterija svakog autobusa te upravljanje snagom punjenja ovisno o broju istovremeno priključenih vozila i raspoloživoj električnoj snazi.
Putem lokalne komunikacijske mreže (LAN), operateri će imati uvid u stanje sustava u realnom vremenu, moći će optimizirati raspored punjenja i spriječiti preopterećenja mreže. Time se osigurava maksimalna iskoristivost infrastrukture, ali i dulji vijek trajanja baterija na vozilima.
Nova transformatorska stanica
Kako bi se osiguralo stabilno i dostatno napajanje punionice, u sklopu projekta gradit će se nova transformatorska stanica TS 10(20)/0,4 kV ‘Autobusni terminal 2’, instalirane snage 800 kW. Stanica će biti izvedena kao montažno armiranobetonsko kućište trajne namjene, projektirano za srednje agresivne okolišne uvjete.
Objekt će se sastojati od armiranobetonskog temelja i montažnog kućišta tlocrtnih dimenzija približno 9,5 x 5 metara, što omogućuje smještaj do četiri transformatora maksimalne snage 1000 kVA, svaki u zasebnoj prostoriji. Osim transformatora, predviđeni su prostori za srednjenaponske i niskonaponske blokove, uz odvojene ulaze radi sigurnosti i lakšeg održavanja.
Lokacija će biti pripremljena tako da je omogućen nesmetan pristup transportnim vozilima i autodizalicama, bilo za montažu gotovih elemenata ili sklapanje objekta na licu mjesta. Posebna pažnja posvećena je sustavima uzemljenja, pri čemu će svi armiranobetonski elementi i metalni dijelovi biti međusobno povezani i spojeni na vanjsko uzemljenje objekta.
Električni autobus | Foto: Freepik
Sigurnost, zaštita od požara i puštanje u rad
Uz energetsku infrastrukturu, projekt uključuje i izgradnju sustava za otkrivanje i dojavu požara (ZOP), kao i uspostavu nadzornog operativnog centra za zaštitu od požara. Sustav će omogućiti rano otkrivanje požara i brzu reakciju, što je posebno važno u okruženju s velikim energetskim opterećenjem i baterijskim sustavima.
Nakon završetka radova predviđeno je detaljno ispitivanje svih sustava, probni rad punionice i transformatorske stanice te konačno puštanje u rad. Tek nakon potvrde pune funkcionalnosti, infrastruktura će biti spremna za korištenje s novim električnim autobusima, koje će naručitelj nabavljati zasebnim postupkom.
