Druga obljetnica razornog potresa: Što se točno napravilo po pitanju obnove?

Prošle su točno dvije godine od razornog potresa koji je pogodio Petrinju i okolicu, a što se točno napravilo? Sagrađeno je šest kuća, a čini se da će silni milijuni Europske unije propasti. Donosimo detaljan pregled svega što se (nije) napravilo u 2022. godini.

Od razornog potresa su prošle točno dvije godine, a za to vrijeme je prema podacima PMF-a, zabilježeno više od 16 tisuća manjih potresa, kao i nekoliko većih – deset jakih potresa (od VI stupnja do VII stupnja EMS), 24 prilično jaka potresa (od V stupnja do VI stupnja EMS), od kojih su se dva dogodila tijekom ove godine, 95 umjerenih potresa (od IV stupnja do V stupnja EMS), od kojih se 15 dogodilo tijekom ove godine i 1.349 slabih  potresa (intenziteta od III stupnja do IV stupnja EMS ljestvice), od kojih se 90 dogodilo u 2022. godini.

Po pitanju obnove, nije se puno toga dogodilo. Sagrađeno je tek šest kuća, a velik broj ljudi i dalje živi u kontejnerima i zamjenskim kućama. Što se točno dogodilo donosimo u ovom detaljnom pregledu u kojem smo izdvojili ključne trenutke, mjesec po mjesec.

Više od milijardu eura pomoći

Početkom godine je Hrvatskoj dodijeljeno 277,8 milijuna eura za obnovu potresom pogođenih područja. Ako se tome pribroji iznos od 683,7 milijuna eura koliko je zaprimljeno za posljedice potresa u Zagrebu, Hrvatska je od Europske unije zaprimila više od milijardu eura bespovratne pomoći.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene ‘petrinjskim’ potresom iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, a Europska komisija je predložila Europskom parlamentu i Vijeću da se Hrvatskoj dodijeli iznos od 319,2 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti.

Početkom godine su resorna Ministarstva pripremila 12 javnih poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Nakon što se građani Petrinje u 2021. godini nisu plaćali prirez, u 2022. godini je odlučeno da će ga stanari kuća sa zelenim naljepnicama ipak plaćati. Gradonačelnica Komes je u siječnju izjavila kako je odluka donesena jer se gradski proračun mora iz nečega puniti.

Izgradnja prve kuće

Više od godinu dana nakon potresa. 4. veljače 2022. godine, počela je i gradnja prve kuće na Baniji, u mjestu Sela kod Siska. Gordan Hanžek,  šef Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, je tada objasnio da se postupak vodi po tri zakona: Zakonu o obnovi, Zakonu o javnoj nabavi i Zakonu o gradnji.

Svakom su stradalniku prezentirana dva modela kuća, sukladno tome ima li pravo na 55 ili 75 kvadrata. Nakon toga stradalnik bira model i tehnologiju gradnje. Pa potpisuje izjavu i ugovor te preuzima model s rokovima izgradnje.

Nekoliko dana nakon, 17. veljače, premijer Plenković je objavio da će Europska komisija ipak odobriti korištenje sredstava Europskog fonda solidarnosti za sanaciju šteta u Zagrebu do lipnja 2023., što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete. To je dalo novu nadu da će se ipak uspjeti iskoristiti sva dobivena sredstva.

Tek u ožujku je isplaćena prva novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu nakon potresa vrijedna 2,4 milijuna. Isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu – samoobnova, izvršena je 3. ožujka 2022. godine, prije početka izvođenja radova, u iznosu od 2.400.456,68 kn za višestambenu zgradu u Zagrebu. Dana 7. ožujka 2022. potpisan je prvi ugovor o sufinanciranju, isplata novčane pomoći za opravdane troškove tijekom konstrukcijske obnove, za obiteljsku kuću u Zagrebu.

Novi ministar

U ožujku je također imenovan novi ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina. Funkciju je preuzeo nakon što je USKOK upao u stan Darka Horvata (tadašnjeg ministra) zbog sumnje na zloupotrebu vlasti. Ministar Paladina je prvi put bio na Baniji 12. ožujka, tri dana nakon što je imenovan na novu funkciju. Nekoliko dana nakon je u Petrinji rekao kako vjeruje da će uskoro na području Sisačko-moslavačke županije biti stotine otvorenih gradilišta.

U svibnju je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovorio na Banovini izgradnju 216 zamjenskih obiteljskih kuća s 11 izvođača radova u iznosu od 180 milijuna kuna te je potpisano 59 ugovora o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća na 43 lokacije.

Ionako skoru obnovu objekata su usporili i nepovoljni vremenski uvjeti. U lipnju je tako uništeno gradilište prve zamjenske kuće u Baniji. Samo nekoliko dana nakon, novo grmljavinsko nevrijeme je nanijelo štetu na tri kuće. Do problema je došlo jer se postavljao knauf, bez da se prvo riješio problem krova.

Položen je i kamen temeljac nove zgrade Prve osnovne škole u Petrinji. Projekt u potpunosti vodi Mađarska ekumenska humanitarna organizacija, a vrijednost radova iznosi 25 milijuna eura. Jedna to od najvećih donacija na području dotične županije.

Jedinstveni u Europi

Iako je bilo mnogo kritika na račun spore obnove, ministar Paladina je u srpnju izjavio da nigdje u Europi nema primjera gdje se država toliko financijski i organizacijski uključila u obnovu. Rekao je tada kako je u pripremi i obnova više desetaka objekata te da očekuje da će do kraja listopada biti uvedeni u gradilište.

Isti mjesec se saznalo i za aferu ‘adrenalinski park’. Odmah nakon potresa, tadašnji petrinjski gradonačelnik, Darko Dumbović, planirao je izgradnju adrenalinskog parka. Iako se adrenalinski park nije gradio, građani su i dalje morali platiti račun od gotovo 100 tisuća kuna za idejno rješenje.

U srpnju je i Gradu Petrinji odobreno je ukupno više od 77 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) za obnovu tri važna objekta za grad i njegov identitet. Tako će se obnoviti zgrada Gradske vijećnice, zgrada Stare klaonice ‘Gavrilović’ i Pučko učilište Hrvatski dom Petrinja. Nekoliko dana nakon su počeli i radovi na izgradnji nove kapele Svetog Ivana Krstitelja kod Siska.

Urušavanja u Sisku

Pred kraj ljeta, 24. kolovoza, došlo je do incidenta koji je srećom prošao bez ozlijeđenih: u Sisku se iznenada urušio krov na secesijskoj zgradi iz 20. stoljeća. Grad Sisak je za to okrivio Ministarstvo kulture, jer je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture pročelje objekta proglasilo bitnim te su najavili da će prije rušenja obaviti radove radi podupiranja pročelja. No, do radova nije došlo. Samo dan nakon, urušila se još jedna zgrada, koja je imala crvenu naljepnicu.

U rujnu smo dočekali i drugu obljetnicu donošenja Zakona o obnovi. Tada je bivši saborski zastupnik, Davor Nađi, istaknuo je kako je u pitanju najskuplji zakon u povijesti RH, koji je donesen bez procjene fiskalnog učinka. Spomenuo je i kako je u prvom čitanju samo Fokus bio protiv, dok su im se na konačnom glasanju pridružile još tri zastupnice – Dalija Orešković, Marijana Puljak i Anka Mrak Taritaš. Kako je rekao, ostali su redom ili podržali Zakon ili se nisu usudili biti protiv njega.

Ministar Paladina je u rujnu počeo poticati građane na samoobnovu, objasnivši da vlasnik nekretnine koji se odluči za samoobnovu dobiva doslovno naknadu za svoj trud – 20.000 do 25.000 kuna za obiteljske kuće, a iznosi idu od 40.000 do 80.000 kuna za zgrade.

Nova bespovratna sredstva

U rujnu su osigurana i nova bespovratna sredstva u iznosu od 138 milijuna kuna. S tim novcima će se izgraditi četiri višestambene zgrade s ukupno 76 stanova području Gline (3 zgrade) i Dvora (1 zgrada), kao i 55 zamjenskih obiteljskih kuća. Nedugo nakon je ministar Paladina najavio i da očekuje i da do proljeća iduće godine, ili njegovo kraja, započnu s gradnjom svih objekata gdje će se graditi zamjenske obiteljske kuće.

U listopadu je objavljeno veliko izvješće Ministarstva, u kojem stoji da je uklonjeno 705 objekata i samoobnovljeno 1.009 kuća, ali i da su novoizgrađene četiri kuće. Detaljan popis svih aktivnosti koje su napravljene na Banovini možete pronaći ovdje.

U studenom je ministar Paladina rekao kako će s dinamikom obnove biti zadovoljan kada se na barem 50 do 100 objekata mjesečno bude započinjala obnova. Krajem istog mjeseca je ponovno posjetio Banovinu, u društvu premijera Plenkovića i ministra branitelja, Tome Medveda. Tom prilikom je najavljeno da bi se Banovina mogla obnoviti kroz tri do četiri godine.

Neugodan susret

Došlo je i do neugodnog susreta – ministar Medved je sreo razočaranog branitelja koji je nezadovoljan tijekom obnove njegove kuće. Umirovljeni branitelj je između ostalog prozvao i Središnji državni ured za obnovu, koji je odgovorio s priopćenjem. Tvrde da su postupali u skladu sa zakonom. Više o cijelom incidentu možete pročitati ovdje.

Prije samo nekoliko dana, Vlada je donijela odluku s kojom će svim građanima koji su još uvijek u privremenom smještaju na potresom pogođenim područjima, dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od dvije tisuće kuna. Po kućanstvu će to iznositi najviše 10 tisuća kuna. Dan prije obljetnice, gradonačelnica Petrinje, Magdalena Komes, uputila je otvoreno pismo svim građanima i pozvala ih na samoobnovu. Čitavo pismo možete pročitati ovdje.